Naslovna stranicaŽivotZdravljeBrigom o sebi pomažemo imunom sistemu da brine o nama

Brigom o sebi pomažemo imunom sistemu da brine o nama

Za Portal 105 piše dr Aleksandra Tabakov, doktorka opšte medicine

European Top 44 Airplay chart

Šta je, u stvari, imunitet i kako nas štiti?

Imuni sistem je skup ćelija, proteina, tkiva i organa uz pomoć kojih se organizam brani od mikroorganizama, čestica zagađenja, toksina i drugih našem telu stranih činilaca koje jednim imenom nazivamo antigenima. On ima svoju urođenu, nespecifičnu komponentu koja predstavlja prvu liniju odbrane organizma. Laički rečeno, urođeni imuni odgovor ne mari za vrstu napasnika – napada sve što prepozna kao strano i opasno. Nije precizan, ali je veoma brz i razvija se tokom prvih par dana od kontakta sa antigenom. Za razliku od urođenog, stečeni imunitet se postepeno razvija tokom života susrećući se sa sve većim brojem antigena. Za njegovo pokretanje je potrebno više vremena, obično više od 96h, ali je on u stanju da svaki antigen protiv koga se borio zapamti i u našem organizmu ostavi mali “bataljon“ ćelija stražara, koje će, sada mnogo brže, reagovati čim se opet susretnu sa specifičnim napasnikom. Najznačajnije komponente stečenog imuniteta su limfociti, ćelije koje uništavaju antigen direktno (T-ćelije) ili stvarajući antitela (B-ćelije). Ovo je, treba reći, izuzetno pojednostavljen prikaz imunog sistema čoveka. Ogroman broj ćelija na razne načine učestvuje u odbrani organizma, a mnogi od detalja vezani za ovu odbranu su nauci još uvek nejasni.

Postoje li periodi u godini kada je imunitet ugroženiji i kako ga možemo ojačati?

Još je Hipokrat rekao da sa dolaskom zime nestaju letnje, a sa dolaskom leta nestaju zimske bolesti. Brojne studije, najveća od njih sprovedena u Velikoj Britaniji na više od 150.000 ljudi, pokazale su da parametri imunog odgovora variraju ne samo sezonski, već i na dnevnom nivou. Interesantno je, recimo, da su u britanskoj studiji istraživači izmerili veći broj limfocita u krvi tokom dana, u odnosu na onaj tokom noći, kao da je naše telo već, po sopstvenom satu i ritmu, programirano da pojača odbranu onda kada mu preti najveća opasnost od raznih antigena. Povećan broj različitih infekcija u zimskom periodu do sada se uglavnom opravdavao time što se ljudi češće okupljaju u zatvorenom prostoru, umanjeno je stvaranje vitamina D, vlaga i niske temperature pogoduju razmnožavanju virusa itd. Skorašnja istraživanja ukazuju, međutim, na to da je i naš imunitet drugačiji u zimskom u odnosu na letnji period, te sve više istraživača pretpostavlja da i to može biti uzrok povećanog broja infekcija u zimskim uslovima. Jedinstvenog odgovora na ovo pitanje još nema. Značajan ograničavajući faktor u istraživanju “jačine” imunog odgovora je i njegova kompleksnost, odnosno činjenica da ne postoje jasno definisani parametri čiji broj ili prisutnost određuju koliko je imuni odgovor snažan.

foto: Branislav Nenin

Koje namirnice i dodatke ishrani bismo trebali da imamo na spisku za jačanje imuniteta?

Ne postoje namirnice za koje pouzdano znamo da “jačaju” imunitet. Znamo da postoje aktivni principi i namirnice antizapaljenjskih ili antioksidativnih svojstava, npr. antocijani iz borovnica, teobromin iz crne čokolade, kurkumin, đumbir, propolis i dr., ali nijedna od njih nije dokazani “pojačivač“ imunog odgovora. Vodeće regulatorne institucije u svetu, npr. američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, ne izdvajaju jasno namirnice ”dobre“ za imunitet – ishrana treba da bude redovna, dovoljne hranljive i kalorijske vrednosti, bogata voćem i povrćem, da sadrži dovoljno proteina i nezasićenih masnoća (iz avokada, ribe, maslinovog ulja itd.), dok količinu soli, prostih šećera i zasićenih, loših masti treba svesti na minimum. Iako su danas lako dostupne razne informacije o različitim dijetama i namirnicama koje navodno jačaju imunitet, treba znati da su dokazi o takvom njihovom dejstvu anegdotalni – potiču od izolovanih ličnih iskustava pacijenata i lekara, ali ne predstavljaju naučnu činjenicu potvrđenu utvrđenim istraživačkim metodama.

Kako da u moru suplemenata “običan” čovek zna šta je organizmu zaista potrebno?

Velika analiza koju su sproveli američki istraživači, objavljena u januaru ove godine u prestižnom časopisu British Medical Journal, obuhvatila je 80 visokokvalitetnih kliničkih studija koje su istraživale ulogu vitamina C, D i cinka u terapiji akutnih infekcija disajnih puteva. Kao i nekoliko ranijih, ova studija je pokazala da 2000 I.J. vitamina D na dan smanjuju rizik od nastanka akutnih respiratornih infekcija za 3 do 18%, ali, interesantno, u mnogo većoj meri kod onih koji su već imali niske nivoe vitamina D (po nekim procenama, oko 50% opšte populacije). Dakle, eto prve preporuke kako da pacijenti znaju da li im je potreban ovaj vitamin – neka izmere njegovu vrednost u krvi. Vitamin C neznatno, ali ipak utiče kako na prevenciju, tako i na trajanje bolesti. Deficit vitamina C u opštoj populaciji je veoma redak. Ipak, opravdano je uzimanje ovog vitamina u dnevnoj dozi od 500 do 1000 mg u periodu pojačanog dejstva virusa. Pomenuta studija je našla da cink može povoljno delovati na dužinu trajanja infekcija disajnih puteva. Druge studije, međutim, ovo opovrgavaju, naglašavajući ulogu cinka pre svega u prevenciji bolesti. Dok ne dobijemo nedvosmisleni dokaz kada i koliko cinka treba uzimati, možemo reći samo da je uzimanje cinka opravdano kada postoji njegov objektivno izmeren deficit koji se u zemljama u razvoju sreće i kod 40% ljudi, dok je u razvijenom svetu ređi, do 5%. Dugotrajna upotreba cinka (>10 meseci) kod osoba koje nemaju njegov deficit, može dovesti do deficita bakra i poremećaja krvi, kao i do neuroloških defekata.

Uopšteno govoreći, većina suplemenata koji se na tržištu reklamiraju kao “pojačivači“ imuniteta vam najverovatnije neće naškoditi. Međutim, pacijenti moraju da znaju da takvi suplementi ni u Srbiji, ni u svetu, ne prolaze rigorozne kontrole efikasnosti i bezbednosti, te niko ne može garantovati ni da oni zaista mogu biti od bilo kakve koristi.

foto: kerdkanno from pixabay.com

Ko su oni koji bi trebalo da se, jačanju imuniteta, posvete više od ostalih?

Generalno, više računa treba da povedu osobe čiji bi organizam, u slučaju infekcije, teže sa njom mogao da se izbori. To su osobe sa šećernom bolešću, sa kardiovaskularnim, malignim bolestima, drugim teškim hroničnim bolestima, osobe na terapijama koje slabe imuni odgovor (npr. hemioterapija), osobe čiji je imuni odgovor oslabljen zbog prirodnih, urođenih defekata imuniteta ili pak one čiji je imuni odgovor oslabljen već postojećom infekcijom (npr. HIV pacijenti), trudnice, kao i osobe starije od 70 godina.

U kojoj meri naše životne navike utiču na imunitet?

Prema onome što do sada znamo – u velikoj. Brigom o sebi pomažemo imunom sistemu da brine o nama: redovni, hranljivi obroci, dovoljno kvalitetnog sna, fizička aktivnost, umereno uzimanje alkohola (1 čaša alkoholnog pića za žene, 2 čaše za muškarce na dnevnom nivou), otklanjanje štetnih navika poput pušenja, redovno uzimanje propisanih terapija, primena tehnika opuštanja tj. briga o mentalnom zdravlju uopšte – sve su faktori koji, bar za sada tako izgleda, mnogo više doprinose očuvanju dobrog zdravlja i imuniteta nego bilo kakvi suplementi.

Ukoliko se ipak razbolimo, šta možemo sami da preduzmemo kod prvih simptoma?

Za početak, dajte svom organizmu šansu da se na najbolji mogući način bori sa virusom – odmarajte se što više. Unosite dovoljno tečnosti – bar 1.5 – 2 L, lekovima obarajte povišenu temperaturu. Ako ima potrebe, uzmite lek protiv bolova u glavi i grlu, probiotik u slučaju digestivnih smetnji. Propolis, vitamin C, đumbir će pomoći organizmu u borbi sa upalom. Inhalacije pantenolom, žalfijom, morskom vodom, kao i biljni sirupi će pomoći u kontroli kašlja.

Kada bi trebalo da se ipak obratimo lekaru?

Povišena temperatura koja ne reaguje na lekove, otežano disanje, bolovi i stezanje u grudima nezavisno od toga da li je udruženo sa kašljem ili ne, povraćanje i dijareja koje traju duže od tri dana, izrazita malaksalost, jaka vrtoglavica, nesvestica, konfuzija ili preterana pospanost, pogoršanje osnovne bolesti (npr. hipertenzije) kao posledica infekcije, neke su od situacija kada treba da se obratimo lekaru. Koliko god to bilo teško u okolnostima koje nas okružuju, važno je da sačuvamo smirenost i objektivnost, ali i da nikada ne zaboravimo da osluškujemo svoj organizam i potražimo pomoć kod upornih ili izrazito naglašenih simptoma bolesti.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI...

Vreme i kvalitet vazduha

Zrenjanin
overcast clouds
1.1 ° C
1.1 °
1.1 °
61 %
4.1kmh
100 %
Tue
10 °
Wed
13 °
Thu
16 °
Fri
13 °
Sat
13 °