Deda Mraz – Priča koja vam se nikad nije ispričala

Večeras se opraštamo od stare godine i dočekujemo novu, a negde u tom šarenilu lampica i poklona, jedan čikica u crvenom odelu i dalje zadržava pažnju – Deda Mraz. Deca ga zamišljaju kako leti na sankama, odrasli ga pominju uz osmeh, a svi se pitamo: odakle je došao i kako je postao simbol praznika?
Dok odbrojavamo sate do ponoći, hajde da se podsetimo kako je ova legenda nastala, gde je Deda Mraz našao svoj dom i zašto ga decenijama volimo, čak i kada prestanemo da verujemo u čaroliju. Ovo nije samo priča o jednom prazničnom liku, već i o magiji koja nas sve spaja.
Sve počinje s Nikolasom… ali ne baš onim iz reklama
Legenda o Deda Mrazu vuče korene iz priče o Svetom Nikoli, biskupu iz Mire (današnja Turska), poznatom po svojoj darežljivosti i pomaganju siromašnima. Međutim, originalni Sveti Nikola nije nosio crveno odelo niti imao sankama upravljane irvase. On je bio čovek koji je ostavljao zlatnike siromašnim porodicama, često u čarapama koje bi ostavili da se suše pored kamina. Dakle, čarape pored kamina? Da, to nije samo dekoracija – to je istorija na delu.
Ali kako smo od ozbiljnog biskupa stigli do čikice sa bradom? Tu stvari postaju… zanimljive.
Deda Mraz postaje globalna zvezda
Evropljani su se pokazali kreativnima – svaka nacija je malo „doradila“ lik Svetog Nikole. U Holandiji je postao Sinterklaas, koji dolazi na brodu iz Španije (zašto baš Španija, niko nije siguran), dok su Skandinavci zamislili simpatične patuljke koji pomažu ovom matorcu. Kada su Evropljani krenuli u Ameriku, poveli su sa sobom svoje verzije priče.
U Americi je nastala prava revolucija. Pojavio se „Santa Claus“, zahvaljujući pesmi „A Visit from St. Nicholas“ iz 1823. godine (poznatija kao „The Night Before Christmas“), gde su prvi put spomenuti irvasi. A onda su umetnici 19. veka, poput Tomasa Nasta, nacrtali tog nasmejanog, bucmastog čikicu u crvenom.
Ali čekajte! Najveći preokret u istoriji Deda Mraza dolazi 1931. godine – kada je Coca-Cola iskoristila njegov lik u reklami. Od tog trenutka, crveno-belo odelo postaje njegov zaštitni znak, a svet dobija komercijalnu verziju lika koja nas i danas prati.
Gde Deda Mraz zapravo živi?
Svi znamo – Severni pol! Ali to nije oduvek bilo tako. U početku se verovalo da Deda Mraz živi u nekom mističnom šumskom selu, okružen vilenjacima i irvasima. Skandinavske zemlje tvrde da je Laponija njegova prava kuća, dok Kanađani tvrde da je bliži njima.
Ako pitate modernu decu, odgovor je jednostavan: Deda Mraz živi na Severnom polu jer tamo ima dovoljno prostora za radionicu igračaka. Ali razmislite – kako to funkcioniše? Da li Deda Mraz plaća porez? Da li irvasi imaju pasoše za globalne letove? Toliko pitanja, a nijedan vilenjak ne odgovara!
Kako to da sve stigne u jednoj noći?
Ovo je pitanje koje zbunjuje čak i najmaštovitije. Nauka ima nekoliko teorija:
- Deda putuje brzinom svetlosti.
S obzirom na broj kuća koje mora da obiđe, jedini način da sve stigne jeste da putuje toliko brzo da bi ga fizičari verovatno zvali „kvantnim Deda Mrazom“. - Zaustavlja vreme.
Postoji teorija da Deda Mraz ima sposobnost da zamrzne vreme kako bi mogao da obiđe ceo svet. Logično, zar ne? - Ima vojsku vilenjaka klonova.
Možda je Bradonja samo direktor globalne logističke mreže sa armijom dvojnika koji obavljaju isporuke umesto njega. Bezos, drži se.
Irvasi: Tajni heroji ili samo priča?
Priznajte, Blitzen i Rudolfa volite skoro koliko i Deda Mraza. Ali kako su irvasi postali deo priče? Pesma „Rudolph the Red-Nosed Reindeer“ iz 1939. godine popularizovala je ideju irvasa sa crvenim nosom, dok su ostali „tim“ irvasi predstavljeni kao njegovi saradnici.
Ali kako irvasi lete? Nauka kaže – ne mogu. Mašta kaže – mogu sve. Jedna od teorija je da vilenjaci hrane irvase specijalnim magičnim šumskim bobicama koje im daju sposobnost leta. Zvuči ubedljivo, zar ne?
Zašto svi volimo Deda Mraza?
Deda Mraz je mnogo više od mita – on je simbol nade, darivanja i one čarolije koja nas podseća na detinjstvo. Možda u njegovu priču ne verujemo svi isto, ali osećaj koji donosi svake godine nije nimalo izmišljen. To je period kada ljudi pomisle jedni na druge, kada se obnavljaju tradicije i kada je svet, makar na trenutak, malo lepše mesto.
Zato, sledeći put kad vidite tog simpatičnog dekicu, setite se – on možda nije stvaran, ali ono što predstavlja definitivno jeste. I dok god bude dece koja u njega veruju (i odraslih koji u tajnosti pišu pismo), Deda Mraz će ostati legenda koja traje.
Srećna Nova godina!
Pročitajte još i: Simbolika 4 sveće koje se pale za Advent.
Svoj omiljeni radio i portal pratite i na Instagram i Facebook profilu.