15. marta će u zgradi Pokrajinske vlade u Novom Sadu biti održana javna rasprava i prezentacija Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta “Izmuljivanje, deponovanje i remedijacija sedimenta Plovnog Begeja od državne granice do hidročvora Klek”, najavljeno je iz Pokrajinski sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine.
Reč je o nastavku revitalizacije Begeja, s ciljem da se kao nekada davno, isti koristi za upravljanje vodama, plovidbu, turizam i rekreaciju.
U studiji stoji da će buduće funkcije Begeja zavisiti od njegovih dimenzija, kvaliteta vode i nanosa, i tek kada se poboljša kvalitet vode da bi u njemu životna sredina bila povoljna za ptice, ribe, vodozemce, gmizavce i ostale živuljke, Begej će moći da se koristi za različite funkcije.
Kako mu zvanični naziv glasi – “Plovni Begej” je trenutno neka vrsta kanala-reke-septičke jame za gradsku kanalizaciju i priključna postrojenja, barem sa naše strane, dok npr u Temišvaru možete da mu vidite dno na najdubljem delu od 3 ipo metra po lepom i sunčanom danu, što je, verujmo, za one koji to nisu videli prilično teško za zamisliti.
I ne samo to, u Temišvaru Begej se koristi za proizvodnju struje, potpomaže industriju a voda se koristi za piće.
Najveći (za sada) problem oko revitalizacije Begeja kod nas je – kuda sa muljem koji je pun teških metala. U prošlom procesu izmuljavanja, sedimenti su odlagani u blizinu tzv Mužljanskog mosta, a kao sledeća najbolja lokacija navodi se pašnjak na Gradnulici koji je u državnom vlasništvu.