Pihtije – Zimsko jelo obavezno na bogojavljenskoj trpezi

Pihtije su jedno od onih jela koja nas podsećaju na domaću kuhinju i starinske običaje. Njih ili volite ili ne volite. Mnogi ih nisu voleli u detinjstvu, ali su pod stare dane počeli da ih jedu. A znate li da se nalaze na listi najgorih jela u Srbiji? Opravdano, ako mene pitate. Bilo kako bilo, veoma su često jelo na zimskoj trpezi, a spremaju se za jedan poseban praznik.
Pihtije za Bogojavljenje
Pihtije se tradicionalno spremaju uoči Bogojavljenja, 19. januara, tačnije na zimski Krstovdan, 18. januara, kada se inače posti. Pripremaju se upravo za sutrašnji dan, a neizostavan su deo i na trpez na slavi povodom Svetog Jovana, koji se slavi narednog dana.
Recept za pihtije
Sastojci
Za pripremu pihtija potrebno je:
4 glavice belog luka
3 suve i 3 sveže svinjske nožice
2 para svinjskih ušiju
3 svinjska repa
1 svinjska kolenica
1 teleća noga
biber u zrnu (po ukusu)
so (po ukusu)
Obzirom da se pihtije prave od „lošijeg mesa“, recept se vrlo lako prilagođava. Po starom običaju, jedino povrće koje se dodaje u pihtije je beli luk. Moderniji recepti sadrže i šargarepu i peršun. Osim toga, kako bi recept bio još ukusniji neretko se u pihtije stavlja i dimljena butkica, ali i jaja. Mnogi se ne slažu oko ovog dela, baš zbog prvobitne ideje o pihtijama gde se koriste delovi mesa koji se verovatno drugačije ne bi ni mogli upotrebiti.
Priprema
Prvo očistite sve sastojke, pa ih stavite u dublji lonac. Na sve to, dodajte biber i so po ukusu. Nalijte oko 1 litar vode, a zatim stavite lonac na šporet. Kuvanje treba da traje nekoliko sati, obično oko 5, ali to zavisi od starosti mesa. Tokom kuvanja, obavezno uklanjajte penu i masnoću koja se stvara na površini, kako bi jelo bilo što čistije i ukusnije.
Kada meso počne da se odvaja od kostiju (pokušajte da podignete jedan komad – ako meso sklizne sa kosti, pihtije su gotove), a tečnost postane lepljiva, znači da je vreme da skinete lonac sa vatre i ostavite da se prohladi. Ako se na površini još uvek skuplja mast, odstranite je.
Kada se smesa prohladi, procedite je kroz gusto sito, kako bi se dobila fina tečnost. Meso i kosti ostavite sa strane, a meso isckajte na male komade. Zatim, po dubljim tanjirima rasporedite isckano meso, preko njega stavite sitno iseckani beli luk, a zatim nalijte proceđenu tečnost.
Pihtije su sada spremne za hladjenje – stavite ih u frižider ili na drugo hladno mesto i ostavite da se hlade preko noći. Kada se potpuno stegnu, možete ih poslužiti. Za finalni dodir, pospite ih ljutom alevom paprikom.
Kolagen u pihtijama
Kolagen je protein u našem organizmu koji je odgovoran za čvrstoću i elastičnost kože, zglobova, kostiju i vezivnog tkiva. Pihtije, kao jelo koje se priprema od delova mesa bogatih kolagenom, prirodno pružaju dobar izvor ovog proteina. Tokom dugog kuvanja, kolagen iz tih delova mesa prelazi u tečnost, koja se potom stvrdnjava u obliku želatina. Ovaj proces pripreme pihtija zapravo omogućava da se unosimo kolagen na prirodan način, što može doprineti zdravlju kože, poboljšanju njenog tonusa, smanjenju bora i jačanju zglobova. Zato, osim što su pihtije ukusan specijalitet, one mogu imati i pozitivne efekte na naš organizam, naročito na vezivno tkivo i kožu.
Najviše ste čitali: Dimljenje mesa – koje je drvo najbolje?
Različiti nazivi u Srbiji i regionu
U zavisnosti od kraja Srbije u kojem se priprema, pihtije nose različite nazive. Na jugu i u centralnom delu zemlje, najčešće ćete ih čuti kao pihtije, dok se na severu Srbije često koriste nazivi poput aspik ili hladetina. U nekim područjima, naročito u širem okruženju, pihtije su poznate i kao „smrznuta supa“, zbog svoje specifične, želatinaste teksture koja podseća na supu.
U regionu postoje različite varijacije ovog jela, i to kako u načinu pripreme, tako i u nazivu. Na primer, u Makedoniji je poznato kao pivtija, u Bugarskoj kao pača, u Hrvatskoj ga zovu hladetina, dok se u drugim slovenskim kulturama, ali i u Mađarskoj i Grčkoj, jelo takođe pojavljuje u različitim oblicima. Svaka zemlja dodaje svoje začine i specifičan način serviranja.
Iako se pihtije danas prepoznaju kao specijalitet Balkana, veruje se da potiču iz arapske kuhinje, jer se sličan recept spominje još u 10. veku u jednom arapskom kuvaru, ali tada se koristila riba umesto mesa. Modernija verzija ovog jela, meso u aspiku, najbliža je današnjim pihtijama, a sam naziv „aspik“ potiče iz francuskog jezika.