Pinova vila

Prvi objekat u Zrenjaninu sa centralnim grejanjem

Na uglu tri ulice u Zrenjaninu, što u startu zvuči čudno, nalazi se vila izgrađena 1894. godine. Bilo je to vreme kada se u tadašnjem Velikom Bečkereku zidalo na sve strane. Leon Štegelvald koji je naručio gradnju, kao ni arhitekta Laslo Đaluš nisu mogli ni da sanjaju do kakvog će stanja stići vila niti kako će se uopšte naći na uglu tri ulice. Odgovor na ovo drugo pitanje je barem jednostavno. U nekom trenutku, nadležni su smislili da baš tuda treba da prođe put, presekli su postojeće ulice pa se tako vila sa svoje zadnje strane našla na zrenjaninskoj Magistrali, sa prednje, na kojoj se nalazi i glavni ulaz, gleda u ulicu Jovana Cvijića, ali se zvanično vodi na ulicu Ive Lole Ribara.

Iz koje god ulice da se gleda, vidi se kupasti deo krova koji natkriva jedan polukružni istureni deo objekta i izuzetno podseća na Ribarske kule u Budimpešti. Podseća sa razlogom, jer je upravo arhitekta Laslo Đuluš učestvovao u izgradnji Ribarskog bedema u glavnom gradu Mađarske.

Romantizam je stil koji preovladava, ali na jednostavnim pravouganim prozorima u prizemlju i na spratu, blago prelomljeni lukovi daju gotički pečat. Gotika se primećuje i na fasadi koja je urađena prilično asimetrično. Sa jedne strane imamo kupolu, a sa druge strane gotički stepenasti zabat. Sa ulične stane postoji i balkon sa betonskom ogradom, a sa dvorišne još jedan sa kovanom ogradom. Kovana ograda je ograđivala čitavu vilu, postavljena na niskom zidu od cigle.

Pinova vila u Zrenjaninu, stepenasti zabat u gotičkom stilu (foto: 105.rs)

Zgrada je podeljena na prizemlje i sprat, s tim što je i unutra jasno podeljena na veći stambeni deo za vlasnike i manji za poslugu. U tom manjem delu, betonsko stepenište vodi na sprat, a u većem delu, postojalo je raskošno drveno stepenište. Njega danas nema, jer je vremenom poslužilo beskućnicima kao ogrev, zajedno sa drvenim podovima. Nema ni kamina od čuvene Žolnai keramike, a ni bilo kakvog drugog detalja enterijera. Prostorije su prostrane sa visokim plafonima, visokim vratima i velikim prozorima.

Pinova vila u Zrenjaninu, unutrašnjost (foto: 105.rs)

Leon Štegelvald je prvi uživao u novoizgrađenoj vili 1894. godine. Međutim, već dve godine kasnije novi vlasnik postao je Ferenc Danijel. Geometar Paja Pin, po kome je vila ostala najpoznatija, uselio se 1928. godine i postao šesti vlasnik. Nemci su 1943. godine praktično oteli vilu, Pinovi su se odselili, a u njihovom domu je funkcionisala Uprava carine. Poslednja zvanična vlasnica, pre oduzimanja vile 1958. godine, bila je Agnica, baka po majci Tibora Varadija, doktora pravnih nauka, bivšeg zastupnika Srbije pred sudom u Hagu i bivšeg ministra pravde u Vladi Milana Panića 1992. godine.

Agencija za restituciju je pre pet godina, naslednicima poslala rešenje o vraćanju sprata Pinove vile. Za vraćanje prizemlja, nije bilo osnove, jer je pomenuta Agnica, navodno, u zamenu za prizemlje, svojevremeno dobila stan. Na odluku o delimičnom vraćanju imovine su se naslednici žalili, ali se žalilo i Zrenjaninsko prvobranilaštvo, a dok se konačna odluka ne donese, niko na vili ne sme da sprovodi nikakve radove… dok ona tako zaglavljena u vremenu, vlasničkim odnosima i birokratiji, svakim danom sve više propada.

Pinova vila u Zrenjaninu, pogled na glavni ulaz (foto: 105.rs)

Naslednicima bi bio vraćen i pomoćni objekat koji se nalazi u dvorištu. Do njega, od šiblja nismo ni uspeli da dođemo, ali se zna da su tu najpre bile štale i šupe, a kasnije magacin, garaža i laboratorija, jer je Pinova vila do devedesetih godina korišćena kao Plućna bolnica.

Do tada se još nekako i držala, posle toga je počelo intenzivno propadanje nekada najlepše vile u Zrenjaninu, što je dovodi do niza svih onih spomenika koji su od stavljanja pod zaštitu države osuđeni na propast. Danas je u kritičnom stanju. Pored tužne činjenice da je takvo blago jednog grada i vremena prepušteno propadanju, tu je i realna opasnost po ljude. Vila se nalazi tik uz pešačku stazu, delovi fasade su već otpadali, srušio se deo ograde. Krov gubi bitku sa vremenom, a nekako najkritičnije deluje visoki dimnjak koji se naginje baš ka Magistrali. Pitanje je dana, kada će ga vetrovi pogurati.

Pinova vila u Zrenjaninu, vetrokaz (foto: 105.rs)

Pre 17 godina, grupa ljudi okopila se oko Umetničke asocijacije čije je sedište bilo upravo u Pinovoj vili. Obilazili su je redovno, održavali koliko-toliko, oslikavali enterijer, organizovali kulturne događaje i beležili njeno postepeno propadanje, kako bi skrenuli pažnju nadležnih. Bez reakcije i odgovora, na kraju su i sami odustali od svega.

Godinu dana kasnije, Zavod za zaštitu spomenika kulture Zrenjanina, uradio je projekat za obnovu fasade Pinove vile. U početku nije bilo novca za realizaciju projekta, nakon toga je donet Zakon o restituciji, koji je praktično svima vezao ruke, tako da ništa nije urađeno.

Obnova fasade odavno nije dovoljna, vili su potrebni ozbiljni graditeljski radovi, a vremena je sve manje.

Galeriju fotografija pogledajte ovde:

Podcast verziju ovog sadržaja poslušajte ovde:

      Ovaj sadržaj je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije.

      Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

      MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI...