
Svi smo barem jednom prošli kroz trenutke kada se osećamo umorno, iscrpljeno i kao da nam je život pun stresa. I dok je januarski Plavi ponedeljak poznat kao dan kada je depresija na vrhuncu, istina je da izgaranje i stres nisu samo problem jednog dana. Oni mogu biti prisutni tokom cele godine, a posledice po naše zdravlje i raspoloženje su dugoročne.
Hajde da malo porazgovaramo o tome šta se dešava kada počnemo da gubimo energiju, motivaciju i volju za životom, i kako možemo da se nosimo sa tim.
Krizni umor VS izgaranje
Za početak, važno je razjasniti šta podrazumevamo pod izgaranjem i kriznim umorom jer oba fenomena, iako povezani, imaju različite uzroke i manifestacije.
Izgaranje je stanje koje nastaje kada smo pod velikim stresom, kada ulažemo previše truda, a nagrade su minimalne, što nas vodi do potpune iscrpljenosti. Iako se najčešće povezuje sa poslom, izgaranje može da zahvati i druge delove života. U tom procesu, gubi se interes za stvari koje su nas ranije ispunjavale, a stres postaje stalni pratilac. Osobe koje su sklone izgaranju često se osećaju umorno, nervozno i postepeno gube motivaciju za obavljanje čak i najjednostavnijih zadataka.
Međutim, izgaranje se ne javlja preko noći. To je postepen proces koji traje neko vreme. U početku ćete možda primetiti da vam je teže da se fokusirate ili završite zadatke koje ste obavljali sa lakoćom. Ali, kako stanje napreduje, može da dovede do ozbiljnijih problema, kao što su depresija i anksioznost. Najvažniji korak je da naučimo da prepoznamo ove simptome pre nego što postanu ozbiljni, jer samo tako možemo da sprečimo dalji pad u emocionalnu i mentalnu iscrpljenost.
S druge strane, krizni umor je pojava koja se javlja usled stalnog suočavanja sa stresnim situacijama. Krize kao što su globalne pandemije, političke promene, ekonomski problemi ili čak prirodne katastrofe, mogu stvoriti neprekidni stres. Za razliku od izgaranja, krizni umor se pojavljuje kao reakcija na neprestane stresne događaje, koji postepeno dovode do osećaja apatije i emocionalne iscrpljenosti. Bez obzira na težinu tih događaja, osoba gubi motivaciju da se bori ili traži rešenja, jer se oseća kao da je sve besmisleno.
Iako izgaranje često dolazi postepeno i najčešće je povezano sa svakodnevnim obavezama, krizni umor može da nastane iznenada zbog nesigurnosti u svetu. U oba slučaja, mentalna iscrpljenost je prisutna, a simptomi se mogu preklapati.
Kako prepoznati plavi ponedeljak i dugoročne efekte?
Iako se pojam Plavi ponedeljak često vezuje za januar, gde ljudi osećaju najveći stepen depresije zbog zimske tamnine, finansijskih problema i prošlih neuspeha, ovaj dan je samo vidljivi pokazatelj šireg problema. Plavi ponedeljak je često samo početak duže periode stresa, koji nastaje usled više faktora: nedostatak svetlosti, finansijski pritisci, neusvojeni novogodišnji ciljevi, i generalno, pritisak koji se nosi sa početkom godine. Problem je u tome što se mnogi ne fokusiraju na dugoročne posledice ovih kratkoročnih problema.
Ovaj jedan dan može biti simbolično početak nečega što se razvija u dugoročnu emocionalnu iscrpljenost i mentalnu krizu. Osećaj da život ide izdan i da se nikada ne izlazi iz začaranog kruga stresa je nešto što mnogi osećaju kroz celokupnu godinu, ne samo tokom januara. Stres koji se nakuplja tokom meseci stvara duboke posledice na fizičko i mentalno zdravlje, zbog čega Plavi ponedeljak može biti samo vrh ledenog brega.
Zdravlje na dugoročnom planu: Kako izgaranje utiče na naše telo i um?
Fizičke posledice izgaranja mogu biti ozbiljne, jer dugotrajan stres ne utiče samo na psihu, već i na telo. S obzirom na to da je telo u stalnoj borbi sa stresom, pojavljuju se problemi kao što su kardiovaskularne bolesti, povećan krvni pritisak, nesanica i druge bolesti. Telo je pod konstantnim naporom da se nosi sa hormonima stresa kao što je kortizol, koji na duže staze dovodi do ozbiljnih fizičkih problema.
Na emocionalnom nivou, ljudi sa izgaranjem počinju da doživljavaju gubitak smisla, nizak nivo motivacije i apatiju prema životu. Depresija i anksioznost postaju svakodnevna pojava. Uz to, izgaranje čini da osoba postane „nesposobna“ da se poveže sa svojom okolinom ili da nastavi sa ostvarivanjem ciljeva, što čini život težim nego ikad pre.
Krizni umor, s druge strane, ostavlja još ozbiljniji utisak jer se pojavljuje u kontekstu kolektivnog stresa, poput nesigurnosti koja dolazi sa stalnim krizama. Ako izgaranje dolazi iz profesionalnih izazova, krizni umor nastaje kao odgovor na neprestane izazove u društvu i svetu. Negativni osećaji postaju dominatniji zbog neprekidnog suočavanja sa vanrednim situacijama.
Kakva je situacija u Srbiji?
Sindrom izgaranja na radnom mestu pogađa veliki broj zaposlenih u Srbiji. Prema istraživanjima iz 2023. godine, oko 62% radnika smatra da su izloženi sindromu izgaranja, dok više od 90% radnika oseća visok nivo stresa na svom radnom mestu. Dodatno, specifični sektori, poput urgentne medicine, pokazuju veći procenat zaposlenih koji se suočavaju sa sagorevanjem na radu, sa čak 53% radnika u urgentnim odeljenjima, dok je kod drugih zdravstvenih radnika procenat niži – 39%.
Kako se nositi sa izgaranjem i kriznim umorom?
Kada se suočimo sa ovim ozbiljnim izazovima, prepoznavanje simptoma je prvi korak ka rešavanju problema. Ako se osećate emocionalno prazno, ako ne možete da se koncentrišete, ili ako je vaša motivacija potpuno nestala, verovatno ste podložni izgaranju. Isto tako, ako osećate da je svet van vaše kontrole i da se borba ne prestaje, moguće je da patite od kriznog umora.
Jedan od glavnih koraka za oporavak je planiranje pauza i odmora. Nije dovoljno samo uzeti vikend, već je važno ugraditi kratke pauze tokom dana. Fizička aktivnost i mentalne tehnike relaksacije, kao što su meditacija i tehnike dubokog disanja, mogu vam pomoći da se opustite i obnovite energiju.
Još jedan korak ka oporavku je rad na mentalnoj otpornosti. Kroz razvoj pozitivnih navika, kao što su praktikovanje zahvalnosti, postavljanje manjih ciljeva i slobodno vreme za hobi, možete ojačati svoj um i telo.
Ne smemo zaboraviti ni na konsultacije sa stručnjacima. Terapeut ili psiholog može vam pomoći da razjasnite uzroke vašeg stresa, kao i da razvijete strategije za suočavanje sa krizama koje život nosi. Uz pomoć stručnjaka, možete naučiti kako da postavite zdrave granice i kako da učite iz svojih iskustava.
Na kraju, nije dovoljno samo fizički se odmoriti – potrebno je i emocionalno se osvežiti. To znači da treba da posvetite više vremena ličnim odnosima i balansirate životne obaveze. Uzimanje vremena za sebe, upravljanje stresom i usmeravanje pažnje na zdravlje i sreću može vam pomoći da se nosite sa stresom i da prevaziđete izgaranje i krizni umor.
Pročitajte još i: Ovo su navike mentalno jakih ljudi.