KorisnoPreporučujemoVesti ZrenjaninŽivot

Vaša prava u slučaju privođenja na protestima – Saveti advokata

Prava prilikom privođenja su jedna od najaktuelnijih tema ovih dana. Pravo na slobodu okupljanja zagarantovano je Ustavom, ali mnogi građani ne znaju kako zapravo treba da se ponašaju ako ih pripadnici policije ili BIA privedu tokom protesta.

Šta se dešava kada vas policija zaustavi, legitimiše ili privede? Koje obaveze ima policija prema vama, a koja su vaša prava? Da li imate pravo da znate razloge privođenja i kako možete da se zaštitite? Advokatska komora Vojvodine je na svom sajtu objavila spisak svojih članova koji su se studentima i drugim građanima zadržanim, pritvorenim ili pozvanim na razgovore zbog učešća na protestnim okupljanjima, stavili na raspolaganje za pružanje pro bono (besplatne) pravne pomoći. Advokat Aleksandar Pejić, jedan od nekoliko zrenjaninskih advokata na ovom spisku, rado se odazvao našem pozivu da razjasni pravne aspekte učešća na protestima. Pročitajte koja su vaša prava i podelite ovu stranicu sa svima za koje mislite da im informacije mogu biti od koristi.

Ko ima pravo da vas legitimiše tokom protesta

Samo policijski službenici predstavljeni na ranije opisani zakonit način. Službenici BIA-e imaju zakonsko ovlašćenje da hapse pod istim uslovima predstavljanja kao i pripadnici policije, ali iz pravnih osnova koji su nespojivi sa učešćem u protestima.

Vaša prava pri susretu sa policajcima u uniformi

U dosadašnjem toku protesta su primećeni slučajevi lišenja slobode od strane uniformisanih i neuniformisanih policijskih službenika.

Uniformisani policijski službenik je na zahtev lica prema kojem želi da primeni silu dužan da pokaže službenu značku i službenu legitimaciju. Tako predstavljenom policijskom službeniku se ne sme pružati otpor prilikom hapšenja, inače se lako može učiniti krivično delo, bilo sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje iz čl. 322 Krivičnog zakonika, bilo napad na službeno lice u vršenju službene delatnosti iz čl. 323 Krivičnog zakonika. Za oba dela su propisane izuzetno stroge zatvorske kazne.

Kako se ponašati pri susretu sa policajcem u civilu

Kada policijski službenik koji nije uniformisan želi da primeni silu, on se pre toga mora predstaviti pokazivanjem službene značke i službene legitimacije, čak i onda kada to od njega niko izričito ne traži. Izuzetno, ako bi predstavljanje moglo sprečiti ostvarivanje cilja primene sile, a koji je slučaj teško zamisliti u kontekstu hapšenja na mirnom protestu, dovoljno bi bilo da se službenik samo usmeno predstavi rečju „Policija“. Policijski službenik koji nije uniformisan i nije se predstavio na propisan način ne uživa zaštitu iz članova 322 i 323 Krivičnog zakonika.

Šta treba da znate o svojim pravima prilikom hapšenja

Lice lišeno slobode ima pravo da prilikom hapšenja na svom maternjem jeziku ili jeziku koji razume bude obavešteno da je lišeno slobode i koji su razlozi za to, da ima pravo na advokata koga slobodno izabere, a ako ga ne izabere da će mu biti dodeljen advokat po službenoj dužnosti kao i da će pre prvog saslušanja imati poverljiv razgovor sa braniocem, da može o hapšenju biti obavešteno njemu blisko lice, kao i da može zahtevati da ga pregleda lekar, a ove pouke se daju uhapšenom i napisano čim to okolnosti dozvole.

Po lišenju slobode, policija je dužna o tome neodložno obavestiti nadležnog javnog tužioca, a koji će policiji naložiti dalji način postupanja.

O policijskom zadržavanju se u što kraćem roku donosi rešenje o zadržavanju koje se predaje osumnjičenom, a u kojem mora biti navedeno vreme od kojeg se računa lišenje slobode, kao i vreme prijema rešenja o zadržavanju. Protiv ovog rešenja je moguće uložiti žalbu u roku od 6 sati od prijema, a žalba se izjavljuje sudiji za prethodni postupak nadležnog suda, a predaje Policijskoj upravi.

Postupak za uhapšene u Zrenjaninu – Ključne informacije

Lica uhapšena u Zrenjaninu se smeštaju u ćelije Policijske stanice u Zrenjaninu na adresi Doktora Zorana Kamenkovića br. 10 i može ih posetiti jedino branilac. Branilac ima rok od 2 sata od prijema usmenog poziva da pristupi u prostorije Policijske uprave, a policija ne sme do njegovog dolaska preduzeti bilo koju radnju prema osumnjičenom.

Uputstvo za potpisivanje dokumenata nakon privođenja

Nakon privođenja biće vam dato da potpišete izjavu o poučenosti o pravima iz člana 69. Zakona o krivičnom postupku, rešenje o zadržavanju, zapisnik o saslušanju i eventualno potvrdu o oduzimanju predmeta, ako vam je neki predmet oduzet.

Izjavu o poučenosti pravima treba potpisati samo u slučaju da su pouke zaista date. U interesu je optužbe da ta izjava bude potpisana, te nema interesa policijskih službenika da uhapšenog ne obaveste o njegovim pravima. Ovu svoju dužnost policijski službenici ispunjavaju tako što o pravima osumnjičenog istog pouče pismeno. Ukoliko ovo propuste, eventualno saslušanje uhapšenog i drugi dokazi bili bi nezakoniti, te se ne bi mogli upotrebiti u sudskom postupku.

Rešenje o zadržavanju treba potpisati samo ako sadrži istinit podatak o vremenu lišenja slobode (da se ne bi upisivanjem kasnijeg vremena opravdalo zakasnelo donošenje rešenja) i vreme prijema rešenja o zadržavanju (da se upisivanjem ranijeg vremena ne bi skratilo vreme za žalbu). Rešenje o zadržavanju policija sastavlja nakon pristupa advokata, tako da će advokat o ovim okolnostima naročito voditi računa i dati svom klijentu na potpis samo propisno sastavljeno rešenje.

Rešenje o saslušanju se potpisuje nakon saslušanja u prisustvu branioca, te će branioc poručiti klijentu da isti potpiše samo ako je ono u skladu sa zakonom i stvarno izjavljenim.
Potvrdu o oduzetim predmetima treba potpisati samo ako je sastavljena prema pravom činjeničnom stanju. I ova isprava se potpisuje tek uz prisustvo advokata.

Šta ne smete raditi tokom hapšenja – Najčešće greške građana

Najgore što uhapšeni može da učini nakon lišenja slobode jeste da napadne ili preti nasiljem policijskim službenicima. Idealno postupanje uhapšenog lica bi bilo da omogući policiji njegovu identifikaciju, a zatim da se ne izjašnjava po bilo kojim okolnostima do dolaska advokata.

Šta učiniti ako vas policija prisiljava na iskaz

Policijski službenici nemaju prava da vas prisiljavaju na iskaz. Iznuđen iskaz je nezakonit dokaz i kao takav se izdvaja iz spisa predmeta, te se na njemu neće zasnivati sudska odluka.

Česta je situacija da mi klijent govori da je trpeo nekoliko udaraca, šuteva ili pretnje u policijskoj stanici. U takvim situacijama klijenta upoznajem sa pravom na pritužbu Sektoru unutrašnje kontrole MUP-a protiv policijskih službenika koji su neopravdano primenili nasilje ili pretnju.
U slučaju kada je građanin ili osumnjičeni prisiljavan da iznese iskaz, najbolje je da policijskom službeniku da do znanja da je upućen sa svojim pravom na pritužbu Sektoru unutrašnje kontrole MUP-a.

Da li imate pravo na informaciju o razlozima privođenja?

Da. Razlozi privođenja vam moraju biti saopšteni usmeno prilikom hapšenja, a isti se navode i u rešenju o zadržavanju. Ovo obaveštenje je uvek vrlo šturo i svodi se na kratku konstataciju da ste sumnjivi za pojedino krivično delo.

Praktični saveti za zaštitu prava građana pri hapšenju

Procedura privođenja je jasno propisana zakonom. Ukoliko se u krivičnom postupku bude sporila zakonitost privođenja, teret dokazivanja je na uhapšenom, a činjenice se mogu dokazati na svaki zakonit i podoban način, poput iskazima svedoka ili video snimcima.
Preporučljivo je na protestu se držati grupe i po mogućstvu protestvovati sa svojim poznanicima, između ostalih razloga i zbog obezbeđivanja dokaza o eventualnom nezakonitom privođenju

Posledice grešaka tokom hapšenja: Na šta treba paziti?

Niko ne može toliko da vam oteža odbranu u krivičnom postupku kao što vi možete sami sebi. Međutim, kada ste lišeni slobode, ispunjeni su zakonski uslovi za obaveznu odbranu, te morate imati advokata. Time su skoro potpuno isključene mogućnosti da potpišete nešto što ne biste smeli. Čak i ako biste u slučaju obavezne odbrane potpisali nešto što niste smeli, taj dokaz ne bi bio zakonit, tako da bi bio izdvojen iz spisa predmeta.

Ovde je važno napomenuti da policija ima pravo da vas pozove na saslušanje u svojstvu građanina, a ne osumnjičenog, dakle bez hapšenja.
Ovaj poziv mora biti upućen pisanim putem i samo takav obavezuje, ali je ustaljena praksa da policijski službenici putem telefona ili kućne posete pozivaju na informativan razgovor.

Na informativnom razgovoru, što sam primetio da je veoma čest slučaj, policija postupa prema građaninu kao da je okrivljeni, ali ga ne poučava o pravima koje okrivljenom pripadaju po zakonu. Tada čak daju „građanima“ da potpisuju potvrde o oduzetim predmetima i ispituju uz postavljanje pitanja iz kojih se jasno vidi da je upravo taj „građanin“ osumnjičen, a to sve bez prisustva advokata. Važno je znati da čak i kada ste pozvani u svojstvu građanina na informativan razgovor, vi imate pravo na slobodno izabranog advokata.

Maksimalno trajanje policijskog zadržavanja: Šta kaže zakon?

Policijsko zadržavanje može da traje najduže 48 časova. Osumnjičeni u tom roku mora biti izveden pred nadležnog javnog tužioca radi saslušanja i potom pred sud ako postoji predlog da se odredi pritvor ili mora biti pušten na slobodu. Javni tužilac nakon što sasluša osumnjičenog ima ovlašćenje da zahteva od nadležnog suda da prema licu odredi pritvor, zabranu napuštanja stana, zabranu napuštanja boravišta ili zabranu prilaska, sastajanja i komuniciranja sa određenim licima.

Ako javni tužilac podnese sudu zahtev za određivanje jedne od prethodno navedenih mera, o tome će sud odlučivati odmah nakon saslušanja osumnjičenog pred javnim tužiocem. Sud odlučuje rešenjem protiv kojeg postoji pravo žalbe neposredno višem sudu u roku od 3 dana. Odmah po donošenju rešenja se osumnjičeni ili pušta na slobodu ili se smešta u pritvor.

Nastavak postupka

Skrećemo pažnju da se ceo ovde naveden sled događaja sprovodi u 48 časova, stoga je vrlo bitno poznavati svoja prava u ovom delu postupka. U sledećoj fazi postupka se radnje preduzimaju znatno sporijim tempom. Napominjemo i da postoji veliki broj različitih mogućih tokova postupka u slučaju lišenja slobode uopšte, pa i tokom protesta, te neka prava i neke procedure koje se mogu primenjivati ovde nisu predstavljene kako bi se tekst rasteretio. U svakom slučaju, lice lišeno slobode će u postupku zasigurno imati svog branioca iz redova advokata koji će se starati da njegova prava ne budu povređena.

Pratite nas i na Instagram i Facebook profilu.

Povezani članci

Možda će vas zanimati:
Close
Back to top button