Zanimljivo

Petak 13: Dan koji budi sujeverje, strah i radoznalost

Koliko puta ste, nakon što vam je pao telefon, pokvarila se sijalica i zalajao crni pas – bacili pogled na kalendar i videli da je petak 13.? Za mnoge, ovaj datum nije običan dan u godini. On je simbol nesreće, loše karme i mračnih predskazanja. Iako deluje kao savršen mamac za horor filmove i teorije zavere, petak 13. ima korene koji sežu daleko u istoriju, a njegovo značenje se vremenom razvijalo i oblikovalo kroz mitove, religiju, kulturu i naravno, ljudsku maštu.

Ali zašto baš petak? I zašto broj 13?

Broj 13: Od božanskog do prokletog

Da bismo razumeli čitavu fobiju, prvo moramo da zavirimo u numerologiju i istorijsko značenje broja 13.

U mnogim kulturama broj 12 se smatra savršenim – imamo 12 meseci u godini, 12 horoskopskih znakova, 12 apostola, 12 bogova na Olimpu… Kad se pojavi broj 13, on narušava tu savršenu celinu. On je izvan ravnoteže, čudnovat, nepoželjan.

U nordijskoj mitologiji, legenda kaže da je večera sa 12 bogova u Valhali poremetio 13. gost – Loki, bog prevare, koji je izazvao smrt Baldura, boga svetlosti. Tada je, kažu, nastalo verovanje da večera sa 13 ljudi za stolom donosi smrt.

U hrišćanstvu, na Tajnoj večeri, Juda je bio trinaesti gost – i on je izdao Isusa.

U kabali, tarot kartama i ezoteriji, broj 13 često nosi značenje promene, smrti i transformacije.

Petak: Dan kada stvari kreću nizbrdo?

Petak sam po sebi nije uvek imao lošu reputaciju. Ali u hrišćanskom svetu, on je postao dan žalosti – Isus Hrist je, prema predanju, razapet u petak. U srednjem veku, dani za pogubljenja su često bili petkom. Zbog toga se s vremenom petak počeo smatrati lošim danom za početak bilo kakvog posla, putovanja, venčanja…

Zamislite sada kombinaciju: petak i broj 13. Dva „nesrećna simbola“ u jednom danu – savršen recept za paniku, sujeverje i urbane legende.

Vitezovi templari i zavera iz senke

Jedna od najpopularnijih teorija o poreklu „ukletog petka 13.“ potiče iz 1307. godine, kada je francuski kralj Filip IV, u strahu od moći i bogatstva viteškog reda templara, naredio njihovo masovno hapšenje – i to baš u petak, 13. oktobra.

Templari su optuženi za jeres, mučeni i mnogi su pogubljeni. Neki veruju da je ova akcija bila toliko šokantna i krvava da je zauvek obeležila taj datum kao dan nesreće. Mada istoričari i dalje polemišu koliko je ovaj događaj zapravo uticao na moderno sujeverje, teorija se često pominje u popularnoj kulturi, pogotovo nakon uspeha romana „Da Vinčijev kod“.

Triskaidekafobija: Strah ima ime

Ne, to nije greška na tastaturi. Triskaidekafobija je medicinski izraz za iracionalni strah od broja 13, dok se paraskavedekatriafobija odnosi konkretno na strah od petka 13.

Zvuči smešno, ali posledice mogu biti ozbiljne. Mnogi ljudi tog dana ne putuju, ne sklapaju ugovore, izbegavaju važne razgovore ili čak ostaju kod kuće. Avio-kompanije beleže pad rezervacija, a pojedine zgrade i hoteli preskaču 13. sprat (brojevi idu s 12 na 14), baš kao što neke ulice preskaču broj 13. Verujete li da čak i u kockarnicama širom Las Vegasa ne postoji sto sa ovim brojem, pa ga izbegavaju i oni koji svakodnevno rizikuju sve.

Petak 13. u pop kulturi

Kultni status ovog datuma dodatno je pojačan kroz filmove i knjige. Najpoznatiji je svakako horor film „Petak 13.“ iz 1980. godine, koji je stvorio legendu o maskiranom ubicu Džejsonu. Iako prvobitni film nije imao veze s datumom, naslov je bio dovoljan da ga publika zauvek veže za strahove tog dana.

Od tada, svaki petak 13. postaje prilika za horor maratone.

Zanimljivosti o petku 13.

  • Petak 13. se može dogoditi najmanje jednom, a najviše tri puta u toku jedne godine.
  • Studije pokazuju da je tog dana zabeležen manji broj saobraćajnih nesreća, jer su ljudi oprezniji i više obraćaju pažnju.
  • Neki brodovi nikada ne isplovljavaju petkom, naročito ako je 13. u mesecu.
  • U Italiji se smatra da je broj 17, a ne 13, nosilac nesreće. Zanimljivo, tamo je petak 13. samo još jedan običan dan.

Da li stvarno treba da se bojimo?

Petak 13. je fascinantan primer kako kolektivno verovanje može oblikovati ponašanje cele civilizacije. Iako nema naučnih dokaza da je tog dana više nesreća ili zla nego bilo kog drugog datuma, efekat samopredviđanja (self-fulfilling prophecy) igra veliku ulogu – ljudi se toliko boje, da prave greške upravo zbog straha.

Ako ste ipak tražili neku horor priču u ovom članku, evo predloga kako to da nadomestite. Pogledajte ove horor filmove.

Svoj omiljeni radio i portal pratite i na Instagram i Facebook profilu.

Povezani članci

Back to top button